Fizika 7 razred

Vrelište Vrelište je temperatura na kojoj neka tvar prelazi iz tekućeg u plinovito stanje. To je temperatura na kojoj molekule tvari dobivaju dovoljno energije da se odvoje i pređu u plinovito stanje. Svaka tvar ima svoje vrelište koje je karakteristično za tu tvar. Kako razumjeti vrelište? Kada zagrijavamo vodu na štednjaku, primijetit ćemo da se, […]

Talište je temperatura pri kojoj materijal prelazi iz čvrstog u tekuće stanje ili iz tekućeg u gasovito stanje. Svaka tvar ima svoje određeno talište, koje ovisi o specifičnim svojstvima te tvari. Na primjer, voda ima talište od 0°C (celzijevih stupnjeva). Kako bismo bolje razumjeli talište, moramo promatrati promjene stanja tvari. Kada zagrijavamo led, on se

Ako ste ikada primijetili da se voda može pretvoriti u led kada stavite kocku leda u svoje omiljeno piće ili da se para stvara tijekom kuhanja vode, onda ste već svjedoci promjena agregatnih stanja. Ali što točno znači promjena agregatnog stanja? 1) **Što je to?** Promjene agregatnog stanja su procesi u kojima tvar mijenja svoje

Plinovito stanje tvari Plinovito stanje tvari jedno je od četiri osnovna stanja materije. Kada tvar poprimi plinovito stanje, njezine čestice se kreću brzo i bez reda, te ispunjavaju sav prostor u kojem se nalaze. Ali što to zapravo znači? Plinovi su tvari koje nemaju određeni oblik niti volumen, već poprimaju oblik spremnika u kojem se

Tekuće stanje tvari Tekuće stanje tvari je jedno od četiri osnovna stanja materije. Tvari u tekućem stanju ne zadržavaju oblik, već poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze, a istovremeno imaju određenu zapreminu. No, što to točno znači i kako se to manifestira u prirodi? Kada tvar prelazi iz čvrstog u tekuće stanje, dolazi do

Kruto stanje tvari Kruto stanje tvari jedno je od tri osnovna stanja tvari, uz tekuće i plinovito stanje. U krutom stanju molekule tvari ne mogu se slobodno kretati, već su čvrsto povezane. Osnovna karakteristika krutog stanja tvari je ta da ima određenu čvrstoću i oblik koji se ne mijenja lako. Kada se energijom zagrijava, kruta

Molekula je osnovna jedinica tvari koja se sastoji od atoma povezanih kemijskim vezama. Atomi su gradivni blokovi tvari, a molekule su njihove skupine koje se mogu pojaviti kao element (poput kisika ili vodika) ili spoj (primjerice voda ili slobodni kisik). Molekula se formira kada se dva ili više atoma povežu zajedno. Ova veza može biti

Atom je osnovna građevna jedinica materije, najmanja čestica koja čini elemente i kemijske spojeve. Atom se sastoji od jezgre, koja se sastoji od pozitivno naelektriziranih protona i neutralnih neutrona, oko koje kruže negativno naelektrizirani elektroni. Jezgra atoma se nalazi u središtu i zauzima većinu prostora u atomu, dok se elektroni kreću u obliku oblaka oko

Građa tvari Građa tvari je jedan od osnovnih pojmova koje učimo u fizici. Svaka tvar oko nas, poput stola, zraka ili vode, sastoji se od manjih čestica koje se nazivaju čestice tvari. Te čestice mogu biti atomi, molekule ili ionizirane čestice. Kako bi bolje razumjeli strukturu tvari, važno je znati da se čestice tvari međusobno

Gustoća plinova Gustoća plina je svojstvo koje nam govori koliko je tvar gušća ili rijetka. Plinovi su tvari koje imaju oblik i volumen koji se mijenja ovisno o tlaku i temperaturi okoline. Kada govorimo o gustoći plinova, mislimo na to koliko čestica plina zauzima određeni volumen. Kako bismo bolje razumjeli gustoću plina, možemo zamisliti balon