Sjena je tamna, obojena površina nastala blokiranjem svjetlosne zrake. Kada svjetlosni izvor naiđe na neprozirni predmet, tada se iza njega formira sjena.
Kada je svjetlosni izvor uključen, svjetlosna zraka putuje izravno dok ne naiđe na prepreku, poput neprozirnog predmeta, koji blokira zraku i formira sjenu iza sebe. Što je predmet veći i bliži izvoru svjetlosti, to će sjena biti tamnija i izraženija.
Ključne veličine u proučavanju sjene su veličina sjene (ovisna o veličini predmeta i udaljenosti od izvora svjetlosti) te intenzitet svjetlosti (količina svjetla koja dolazi do određene površine).
Primjene u praksi su brojne, npr. sjena se koristi za određivanje kretanja Zemlje oko Sunca (sjenoviti sat), izradu fotografija, mjerenje visine objekata, stvaranje efekata u umjetnosti i sl.
Tipične pogreške koje se mogu dogoditi prilikom promatranja sjene su krivi kutovi osvjetljavanja ili promatranja, nedostatak preciznosti u mjerenju ili nenamjerno blokiranje svjetlosne zrake.
Mini-FAQ:
1) Kako se mijenja oblik sjene ovisno o položaju svjetlosnog izvora? – Sjena će se mijenjati ovisno o kutu pod kojim svjetlost pada na predmet.
2) Može li se sjena stvoriti u potpunom mraku? – Ne, sjena se stvara samo kada svjetlost pada na predmet.
3) Zašto su sjene duže ujutro i navečer? – Zbog niskog položaja Sunca na nebu.
4) Kako se sjene koriste u astronomiji? – Za praćenje kretanja nebeskih tijela.
Zaključno, proučavanje sjene nije samo zanimljivo nego i korisno za razumijevanje svojstava svjetlosti i njenog interakcije s materijama.
Instrukcije i pomoć: edutec.hr | 099 841 8843